Bez obzira na to koliko smo fizički moćni i učeni, društveno superiorni ili duhovno utemeljeni, nećemo moći istinski evoluirati ako ostanemo poslušni sluge svoga uma i ega. Um gospodari našim mislima, emocijama i željama, a ego sujetom, uvjerenjima i raznim imenovanjima koje prihvatamo tokom života. Jedino inteligencija, naoružana odlučnošću i znanjem, može izaći na kraj sa samovoljom uma i ega.

Znanost koja nam pomaže da zavedemo red u našim glavama i da razumno upravljamo svojim životima zove se psihologija.

Kompletna psihologija u osam faza

1. Čulna percepcija

Kada tjelesna čula dođu u kontakt sa predmetima čula, ona svoja opažanja šalju u fabriku uma na obradu.

2. Misao

Prva reakcija uma je misao koja definiše ono što su čula percipirala.

3. Emocija

Svaka misao izaziva odgovarajuću emociju, htjeli mi to ili ne. Pošto emocije nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, one će prirodno potaći želju da na neki način odreagujemo na njih. Ako nam se određena emocija sviđa, poželjećemo da dobijemo još, a ako nam se ne sviđa, pokušaćemo je izbjeći.

4. Želja

Želje su oduvijek bile glavni motiv za sva naša djela, ali istovremeno i uzročnik posljedica koje će neminovno uslijediti.

5. Djelovanje

Kada sazriju, plodovi naših djela će nam biti pravovremeno posluženi, a mi ćemo ih morati pojesti bez obzira na njihov okus..

6. Iskustvo

Okus koji nam ostane u ustima i koji neko vrijeme pamtimo naziva se iskustvom.

7. Uvjerenje

Životna iskustva formiraju uvjerenja ili koncepcije, a mnošto različitih koncepcija tvori naš mentalitet. Ako želimo napraviti bilo kakvu ozbiljniju promjenu u životu, prvo moramo dekodirati postojeće mentalne obrasce (uvjerenja) pa tek onda izgraditi nove. Svaki put kada se nađemo u situaciji sličnoj onoj koju smo ranije iskusili, automatski ćemo se opozvati na već formirano uvjerenje bez dublje analize i razmišljanja.

8. Mentalitet

Što više postajemo robovi ustaljenih obrazaca razmišljanja, to se oni teže mijenjaju kako vrijeme prolazi.

Razumijevanje psihologije je vjerovatno najznačajnija stvar za svakog čovjeka. Iako imamo tendenciju da za sebe smatramo posebnim i nedokučivim, to na našu sreću nije tačno. Ljudska psiha funkcioniše po gotovo identičnim obrascima, a izbor je na nama da li želimo živjeti osmišljeno, vođeni intelektom ili neartikulisano, prepušteni samovolji uma i ega. Naravno, izbor ovisi o mentalitetu kojeg smo razvili po slobodnoj volji, a kojeg po slobodnoj volji možemo i mijenjati.

Napredak je nemoguć bez promjene, a oni koji ne mogu promijeniti svoj mentalitet, ne mogu promijeniti ništa. - George Bernard Shaw

Stres

Jedno od najaktuelnijih pitanja modernog sapiensa je kako se izboriti sa neizbježnim emotivnim stresom. Svako od nas ima dovoljan broj realno zahtjevnih stvari sa kojima se mora izboriti, tako da bismo uveliko bili rasterećeni kada bi izbjegli barem one iracionalne koje nam um svakodnevno servira.

Nema para koje čovjek ne bi platio samo da zna gdje mu se um gasi. Pošto ne zna, uzima tablete za smirenje ili ide kod psihoterapeuta da bi mu prepričavao sve ono što mu se mota po umu.

U davna vremena, prije ovih savremenih metoda, ljudi bi se obraćali popu ili hodži kad bi ih um maltretirao nekontrolisanim mislima i emocijama, misleći da su opsjednuti kojekakvim entitetima. Drugi bi se liječili rakijom i „otvarali dušu” lokalnom barmenu, dok bi se oni finiji, ležeći u krevetu, ispovijedali svojim ženama, ne primjećujući da su one već odavno zaspale.. Čovjek je spreman svašta učiniti, osim da sam sebi pomogne.

Ako stvarno želite pobjeći od stvari koje vas muče, nije vam potrebno biti na drugom mjestu, već biti druga osoba. - Seneka

Kompleksnost kompleksa

Najveća obmana koju ljudi trpe je od sopstvenog mišljenja. - Leonardo da Vinci

Predrasude o nama samima predstavljaju najveći konceptualni promašaj koji možemo napraviti. Izgradimo li pogrešno mišljenje o samom sebi, naš stav prema spoljnom svijetu, uključujući i interakciju sa drugim bićima, također će pogrešni.

Ova vrsta predrasude temelji se na vrednovanju naše ličnosti, odnosno kvaliteta koje posjedujemo. Uglavnom smo nerealni u tom pogledu, smatrajući se boljim ili gorim od onoga što uistinu jesmo. Psihologija definiše ovakve umišljenosti o sopstvenom karakteru kao kompleks niže vrijednosti ili podcjenjivanja i kompleks više vrijednosti ili precjenjivanja.

Beskorisna inteligencija

Inteligencija je prirodno dinamičan elemenat i kao takva teži da bude aktivna, ali ako je zaokupimo beskorisnim stvarima, to je kao da je ne posjedujemo.

Čak i kada ispravno usmjerimo inteligenciju i stvorimo nešto pametno, ako to pravilno ne upotrijebimo, džaba nam rabota. Šta se može pametnije izumiti od pametnog telefona? A vidimo za šta se najviše koristi. Mladi nam postaju eksperti u rješavanju super kompleksnih zadataka iz virtualnog svijeta, a u stvarnosti bi umrli od gladi kada im roditelji ne bi prinijeli da jedu.

Što telefoni postaju pametniji, mi postajemo sve gluplji. - Savremena izreka 

Uvjerenja nastala pod uticajem ega

Mnogo puta smo bili svjedoci nečije iritantne tvrdoglavosti, posebno u formi „zabetoniranih” stavova: „Ja tako mislim i tačka!”. Mišljenja čija autorizacija počiva više na uvaženom „Ja” nego na znanju i činjenicama, jasno ukazuju na dominaciju ega u stavu osobe. Pored toga što nisu spremni da uvaže ili razmotre druga mišljenja, takvi ljudi se još i ponose svojom tvrdoglavošću, pogrešno je smatrajući čvrstinom karaktera.