Važan aspekt izbalansirane ishrane je pravilno kombinovanje namirnica koje igra ključnu ulogu kod zdrave probave jer određene namirnice nisu kompatibilne jedne sa drugima, mogu izazvati gasove i stvaranje toksina ako se zajedno uzimaju.

Različite vrste hrane iziskuju specifične enzime i imaju različito vrijeme varenja. Stoga nije preporučljivo miješati  dugovarljivu i brzovarljivu hranu, kao i one sa različitim enzimima jer dolazi do konfuzije u digestivnom sistemu što rezultira raspadanje hrane.

Tijelo iz tako neprobavljene hrane ne može apsorbovati hranjive tvari. Gasovi koji nastaju pri fermentaciji šećera i raspadanja hrane su toksični i čest su uzrok glavobolja, umora, konstipacije, raznih upala, razdražljivosti, a vremenom mogu  dovesti do kolitisa i visokog krvnog pritiska.

Preporučeno je izbjegavati sljedeće kombinacije:

- Voće sa žitaricama, mahunarkama, jogurtom, sirom i svom ostalom hranom. Voće nije dobro jesti  ni poslije obroka jer se brzo vari za razliku od ostale hrane pa voćni šećeri  ostaju dugo u želucu uzrokujući fermentaciju. Voće se preporučuje na prazan stomak ili između obroka ( nekih sat prije i  2-3 sata poslije većeg obroka) i nikad naveče.

- Voće sa povrćem i škrobnom hranom (osim zelenog lisnatog povrća koje ne sadrži škrob)

- Suho voće sa svježim voćem

- Proteinske namirnice sa onima koje obiluju ugljikohidratima

- Masne namirnice sa proteinskim jer masti smanjuju količinu klorovodične kiseline i pepsina koji su potrebni za izgradnju proteina

- Više proteinskih namirnica iz različitih izvora (npr. sir i orašaste plodove) jer imaju različito vrijeme probavljanja i zahtijevaju drugačije enzime za varenje

- Mahunarke sa mlijekom, jogurtom i sirom

- Lubenicu i dinju jesti odvojeno od drugih namirnica i ne miješati sa ostalim voćem

- Mlijeko ne treba kombinirati sa solju, kiselim voćem, bananom, lukom, sirom, jogurtom i kruhom.

- Mlijeko se ne slaže sa kiselim, ljutim,slanim, gorkim i oporim okusima (kad se konzumira samo, pije se iskljičivo toplo u kombinaciji sa začinima poput kurkume, cimeta, kardamoma, šafrana ili đumbira)

- Jogurt se ne slaže sa voćem, mlijekom, sirom, bananama i vrućim napicima

- Riba i plodovi mora sa sirom i mliječnim proizvodima

- Špinat i tofu ili špinat sa mliječnim proizvodima (špinat sadrži oksalnu kiselinu, a tofu i mliječni proizvodi kalcij koji se veže za oksalnu kiselinu, pa je u ovoj kombinaciji onemogućena apsorpcija željeza i proteina)

- Krompir, paradajz, papriku i patlidžan sa mliječnim proizvodima i krastavcima

- Limun nemojte koristiti sa jogurtom, mlijekom, kiselim krastavcima i paradajzom

Koliko trebamo pojesti u jednom obroku?

Jedna od ključnih stvari za pravilno varenje je količina hrane koju unesemo u jednom obroku. Većini nam je već poznato da jedna trećina želuca treba biti ispunjena čvrstom hranom (žitarice,mahunarke, povrće), jedna trećina tečnom hranom (supe, voda), dok jedna trećina treba ostati prazna. Nikad ne treba jesti do potpune sitosti što predstavlja veliki izazov jer je teško znati kada stati.

Najoptimalnija količina hrane u jednom obroku je onoliko koliko nam stane u dvije spojene šake (otprilike popunjen jedan tanjir).

Pored prejedanja, problem može predstavljati i pothranjenost ili nedovoljno unošenje nutrijenata i potrebne količine hrane. U tom  slučaju prvenstveno dolazi do poremećaja elementa zraka što dovodi do gubitka energije, snage, vitalnosti i pamćenja. U slučaju prejedanja, remeti  se ravnoteža svih elemenata u tijelu.

Kako treba jesti?

- Obroke jedite stalno u isto vrijeme i bez prekidanja.

- Izbjegavajte jesti kad niste gladni.

- Nemojte jesti prebrzo, ali ni presporo (20 minuta je dovoljno za obrok).

- Hranu dobro žvaćite i nemojte gledati TV ili čitati za vrijeme jela.

- Ujutro popijte 2 čaše tople vode sa dodatkom limunovog soka jer to stimulira probavu.

- Izbjegavajte hladnu napitke i vodu iz frižidera jer oni zamrzavaju enzime i time sprečavaju varenje. Krvni sudovi se sužavaju i toksini ne mogu da se dreniraju kroz limfni sistem već ostaju nataloženi  na zidovima crijeva.

- Ručak treba biti glavni obrok (najbolje ga je jesti kad je sunce u zenitu jer je tad probava najjača).

- Večera treba biti lagana (npr čorba od povrća i bezlutenske žitarice, a izbjegavati masne sireve, mesne proizvode i pržena jela). Najbolje je ne jesti iza 20h.

- Prije obroka možete pojesti malo svježeg đumbira sa dodatkom soli za poticanje probave.

- Za vrijeme jela možete popiti malo tople ili vruće vode (ostale napitke izbjegavati).

- Nakon jela  najbolje je malo prošetati ili se odmoriti ležeći  5-10 minuta na lijevoj strani tijela, ali ne smijemo zaspati jer se spavanjem nakon jela zaustavlja varenje.

- Dozvoliti da prođe nekoliko sati između obroka ( obično 3-5h, ovisno o onome šta smo jeli) da bi prethodni obrok bio u potpunosti probavljen. U međuvremenu možete pojesti voćku ili popiti voćni smoothie.

- Izbjegavajte sve vrste grickalica između obroka (osim onih zdravih poput suncokretovih i bundevinih sjemenki ili orašastih plodova ako osjećate glad).

- Izbjegavajte jesti kad ste uznemirenog uma (ako ste ljuti, zabrinuti, tužni) jer se hrana neće moći svariti.